OSTAVILI SU TRAG



Ovo su samo neki od članova Književnog kluba "Scena Crnjanski" koji su nas napustili, a svojim su stvaralaštvom i radom ostavili dubok trag u prethodnih šest decenija, koliko Klub postoji.

BLAGOJE KOJIĆ (1923-1981) – osnivač kluba i prvi predsednik




Rođen je 1923. u Zrenjaninu. Živeo je i radio u Beogradu. Počeo je da piše 1953. Pisao je romane, pripovetke i prozu za decu. Bio je član i jedan od osnivača književnog kluba Radničkog univerziteta “Đuro Salaj” iz Beograda od 1954, član Udruženja književnika Srbije i Saveza pisaca Jugoslavije od 1961.

Objavljivao je prozu u listovima, književnim i dečijim časopisima širom Jugoslavije, a njegove pripovetke su bile prevođene na italijanski, ruski, mađarski i slovenački jezik.

Objavio je sledeće knjige: Moj drugi prijatelj (pripovetke, 1959, Mlado pokolenje); Gradilište (roman, 1960, Minerva); Dečak ozbiljna lica (roman, 1963, Kosmos); Ljudi iz moje garaže (pripovetke, 1968, Tragovi); I đavo zajaha gospoda Boga (roman, 1968, Tragovi); Konačno popodne (roman, 1973, Košuta); Đavolani male ulice (knjiga za decu, 1980, Helikon); Doživljaji čika Mije supervolandžije (knjiga za decu, 1981, Grafos); Čeprkari (posthumno izdanje, pripovetke, 1993, Prosveta).

Umro je 1981. godine u Sutivanu na Braču.


MILOŠ M. MIĆIĆ  (1931-1998) – osnivač kluba



Rođen je u Arilju. Pisao je od rane mladosti pesme, prozu i dramske tekstove, većinom za decu i omladinu. Prvu pesmu je objavio u listu Naši motori (Rakovica, 1949), prvu priču u Glas rada (Zagreb, 1955), a prvu književnu nagradu je dobio na konkursu Radio Beograda za radio-dramu (1954). 

Sarađivao je i objavljivao književne i novinarske radove u više listova i časopisa na području cele SFRJ.  Bio je zastupljen u zbirkama, zbornicima i antologijama: Poezija radnih ruku (Kragujevac, 1973), Godine i vidokruzi (Beograd, 1974), Pesnička štafeta 79 (Beograd, 1980), Književnost Užičkog kraja (M. Pašića, Užice, 1991), Pregled književnosti Užičkog kraja (Užice, 1996), Antologija Užičkog duha (Milenko Misailović), kao i u zbornicima Rukoveti zavičaja 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8 (Književni klub „Prvo zrno suncokreta“ Beograd, Brekovo, Arilje, 1974, 1980, 1985, 1990, 1995, 2000, 2005, 2010).

Objavio je zbirke poezije: Auto moga tate (Beograd, 1968) i Izlet u grad (Požega, 1987), kao i romane: Pindo (Beograd, 1970), Nevreme (Ivanjica, 1983) i Gorovički momci (1979), za koji je dobio prvu nagradu Fonda “Dragojlo Dudić” SUBNOR-a Srbije. Prevođen je na makedonski i esperanto. 

Zastupljen je u Jugoslovenskom književnom leksikonu (Matica srpska, Novi Sad, 1984), Leksikonu pisaca Jugoslavije (Matica srpska, Novi Sad, 1997), Ko je ko – pisci iz Jugoslavije (Beograd, 1994) i Biografskom leksikonu Zlatiborskog okruga (UUuB, Beograd, 2006). Bio je jedan od osnivača Književnog kluba “Đuro Salaj” u Beogradu (1954).

TOMISLAV MILOŠEVIĆ (1939-2013) – bivši predsednik kluba





Rođen je 1939. godine u Kragujevcu. Živeo je i stvarao u Beogradu. Bio je pesnik. Objavio je 15 knjiga pesama. Bavio se i književnom kritikom. Više puta je bio nagrađivan za svoje stvaralaštvo, od čega je nagradu „Kosta Abrašević“ Saveza sindikata Beograda dobio dva puta. Bio je dugogodišnji predsednik našeg književnog kluba i član Udruženja književnika Srbije i Društva književnika Vojvodine.

ANTON TRKULJA TAVANSKI (1941-2012) – bivši predsednik kluba




Rođen je 1941. godine u Gornjem Prološcu. Živeo je i stvarao u Beogradu. Bio je ugledni slikar i imao je sopstvenu galeriju „Arzonov top“. Poeziju je počeo da piše od 1955. godine. Objavio je knjige pesama: Raskršća 1972, Odbegle šume 1977, Bastilja nas čeka u podzemnom svetu 1979, Čovekov put 1981, Nebeskim nevidljivim letačima 1982, Tavanske kletve 1997. Zastupljen je u 28 zajedničkih knjiga i više domaćih antologija. Objavljivao je i u književnoj periodici. Poezija mu je nagrađivana i prevođena. Postao je član KK Scena Crnjanski  1969. Godine i bio dugogodišnji predsednik kluba. Bio je i član Udruženja književnika Srbije.

GORDANA TOMIĆ RADOJEVIĆ (1942-2001) – bivši predsednik kluba

Rođena je u Leskovcu. Živela je i stvarala u Beogradu. Bila je profesor književnosti. Objavila je tri knjige pesama. Bila je predsednik našeg književnog kluba, kao i član Udruženja književnika Srbije.

DUŠAN VOJINOVIĆ (1952-2009)



Rođen je 1952. godine u Banatskom Sokolcu. Živeo je i stvarao u Beogradu. Pisao je pesme za decu i odrasle, kratke priče, aforizme i epigrame. Objavljivao je u raznim listovima i časopisima. Objavio je knjigu aforizama ,,Dođoh, videh, pobledih” (2006). Zastupljen je u antologiji „Brat u pjesmama“ i u zajedničkim knjigama „Želim da vas češće viđam“ pesme za decu iz 2003. godine i „Večita tama slobode“. Bio je i upravnik studentskoga doma 4. april na Voždovcu.

U znak sećanja na njega, u okviru festivala Rock Village u Banatskom Sokolcu, od 2012. godine dodeljuje se književna nagrada ,,Dušan Vojinović” (bijenalno, jedne godine za poeziju, jedne za aforizme). Bio je dugogodišnji član našeg kluba.

SLAVENKA GEMOVIĆ (1947-2015)



Rođena je u Ševici kraj Kučeva. Živela je i stvarala u Zemunu, Beograd.

Objavila je 15 knjiga poezije: Dodiri, U prostoru, Vratila se moja zvezda, Trag svetlosti, Ranjiva tišina, Ispričaću ti san, Na obali vemena, Na krilima dana, Vetrovi prolaznosti, U magli jutro, i dr.

Zastupljena je u mnogim književnim zbornicima i dobitnik je više književnih nagrada. Bila je dugogodišnji blagajnik i član uprave KK Scena Crnjanski, kao i član Udruženja književnika Srbije.

MILIJANA KOMATINA(1930-2006)

Rođena je u krševitom delu Crne Gore. Živela je i stvarala u Beogradu. Objavila je šest knjiga pesama. Bila je član Društva književnika Crne Gore. I posle mnogo godina njena poezija kao svetlo zaiskri, tek da nas podseti da je neko ko tako lako ne odlazi. Bila je doajen našeg književnog kluba i ostala mu je privržena do kraja. Čak i u periodu kada je bila privezana za postelju, putem poezije čuvala je svoje prijatelje i svoju vezu sa klubom.

MILORAD KALEZIĆ (1936-2006)

Rođen je 1936. godine u Danilovradu, Brijestovo, Crna Gora. Živeo je i stvarao u Beogradu. Pisao je poeziju(čak i haiku), prozu, eseje, satiru, humoreske, aforizme, pesme za decu i bajke. Bavio se i književnom kritikom, prevodilaštvom i slikarsvom.

Autor je 20 samostalnih knjiga poezije, proze i satire. Najznačajnija dela su mu: poezija - Žig milja 1972, Nasledne oči ptica 1976, Nemušti trg 1994, Daleko je Fudžijama haiku 1998, Stvaranje Ane sonetni venac 1998, Tamna sunca 2003, Srebrne dubrave dečija poezija 2003, Jerihonske trube 2004, prokleti Odeon 2005 , kao i Bajke – carske kiše 1982, itd. Zastupljen je u preko trideset antologija i zbornika i prevođen na ruski i engleski jezik.

Bio je član Udruženja književnika Srbije i Društva književnika Crne Gore.

ZLATA NEŠIĆ (1956-2012)

Rođena je 1956. Godine u Melencima. Živela je i radila u Beogradu. Bila je zastupljena u književnoj periodici i zbornicima. Objavila je 10 knjiga poezije i proze: Crni vitez 1998, Tumač vladarevih snova 1999, Tamapaja 2000, Amuleti,lavirinti 2001, Pukotina 2002, S tišinama nasamo 2004, Kuća u kojoj se ne smeje niko 2005, itd.  Bila je dobitnik više književnih nagrada i član Udruženja književnika Srbije.

DRAGAN ŽIGIĆ (1935-2009)

Rođen je u Balšama pod Kozarom. Od 1949. godine je živeo, radio i stvarao u Beogradu. Poezijom se intenzivno bavio od 1956. godine. Objavio je 16 knjiga poezije: Zatočenik svetlosti 1968, Deo sveta 1971, Kozara dok vatra spava 1972,1982, Lepa ruševina 1979, San sa Plive, zajedno sa M.Kokošarom 1980, Pesnikova zima 1994, Leptir na ratištu 1994, Konjovrati 1998, Prozor za jedno oko 2003, Krinisana večnost 2003.

Zastupljen je u preko 100 zbornika i antologija. Dobitnik je velikog broj književnih nagrada. Pesme su mu prevođene na ruski, engleski, francuski, poljski, bugarski, jermenski, makedonski, slovenački i mađarski jezik.

Bio je član kluba još od 1955. godine, kao i član Udruženja književnika Srbije.

SNEŽANA S. PEROVIĆ (1954-2005)

Rođena je 1954. Godine u Beogradu, gde je živela i stvarala. Po zanimanju je bila novinar. Pisala je poeziju i prozu. Knjige poezije: Dunavski cvetovi 2001, Tren večnosti 2003. Objavljivala je u časopisima, zbornicima i  književnoj periodici. Zastupljena je bila u više antologija.

SLOBODAN M. LAZIĆ (1942-2005)

Rođen je u Beogradu 1942. godine. Završio je filozofski fakultet. Bio je sociolog kulture i stručni saradnik našeg književnog kluba. Objavio je više knjiga poezije i proze: Predanje o velikom prljavom gradu 1995, 1998, Agonija smisla 2000, Žitije jeromonaha Zahara  2000, Talisman 2001, Hronika o komodoru, 2005. Povremeno je objavljivao poetske i prozne tekstove u časopisima. Bio je prisutan u domaćim antologijama. Bio je član Udruženja književnika Srbije.

ZORAN MAODUŠ (1948-2011)

Pisao je poeziju i naučnofantastičnu prozu. Objavio je tri knjige. Veliki broj njegovih priča objavio je Politikin zabavnik, a uvršten je u enciklopediju srpskih pisaca naučne fantastike. Bio je dugogodišnji član našeg književnog kluba.

PETAR PERO POPOV (1940-2014)

Rođen je u Uljmi. Živeo je u Zagrebu, Novom Sadu i Zemunu. Objavio je 25 knjiga poezije.Bio je član Udruženja književnika Srbije.

VUK BORIČIĆ TIVRANSKI (1926-2010)

Rođen je u Beranama, u Crnoj Gori. Živeo je i stvarao u Beogradu. Objavio je 5 knjiga pripovedaka, jednu knjigu poezije i Rečnik Vasojevićkog govora. Bio je član Udruženja književnika Srbije i predsednik kluba Žikica Jovanović Španac.

BOGDAN ARAMBAŠIĆ (1935-???)

Rođen je 1935. godine u Slatini kod Prijedora. Bio je član kluba od 1957. godine, od kad se i bavio pisanjem. Poznata mu je bila knjiga: Visoravni (1972).


DRAGOMIR BODIĆ (???)

Rođen je u Ćićevcu. Bavio se poezijom, prozom, esejistikom. Objavio je više knjiga poezije i priča. Učestvovao je u izradi monografija, npr. o B. Krsmanoviću. O njegovom stvaralaštvu su pisali: B. Mihailović Mihiz, Božo Bulatović, Rade Vojvodić i mnogi drugi. Bio je član našeg kluba još od 1972. godine, kao i član Udruženja književnika Srbije.

MILORAD JABLAN (1926-1978)

Rođen je u Istoku, na Kosovu. Bio je novinar i ratni vojni invalid.Član našeg kluba postao je 1968. Godine.Objavio je knjige: Neumorni tkač 1969 i Vrteška 1976.

MILICA ILIĆ (1934-???)

Rođena je 1934. Godine u Berkasovu kod Šida. Pisala je poeziju za decu i odrasle.Bila je član našeg književnog kluba, ali i  književnog kluba Branko Ćopić, Saveza pisaca Jugoslavije, kao i Sveslavenskog društva književnika. Objavila je knjige pesama za decu: Dobro jutro 2002, Krila za odrstanje 2003. Svoje radove je objavljivala u časopisima i periodici. Dobitnik je treće nagrade KK Ivo Andrić iz Zemuna za poetsko ostvarenje u kategoriji poezije za decu.

JELKA IVANOVIĆ (umrla 2017)

Rođena je u Miloševu kod Prištine, na Kosovu. Objavila je samostalne zbirke poezije: Zov neočekivanih kiša 1978, Perači neba 1990, Slutim zore 1990, Budvanske čari 1995, Zlatna ptica jutrenja 1996, Krik krajine 1996, Snovojavi 1996, Tkalja na rani 1999, Belogrli oblaci 2004, Svetleće ptice 2004, kao i romane: Iza svetlosti 1997, Nezarasle rane 1998. Bila je dobitnik više književnih nagrada i član Udruženja književnika Srbije.

BORA JOVANOVIĆ (1915-???)

Rođen je 1915. godine u Ćupriji. Bio je novinar. Pisao je od 1935. godine. Objavio je knjige: Odblesci 1946 i Ishodišta i odrazi 1976. Bio je član našeg kluba od1972. godine. Nastradao je u saobraćajnoj nesreći.

VESELIN JOVANOVIĆ JOLE - (1933-???)

Rođen je 1033. Godine u selu Cikote kod Loznice. Objavio je sledeće pesničke zbirke: Mornarska strana sveta 1996, Mornarska i ženska strana sveta 1997, More u krvotoku 1998, Voajeri iz vazduha 2000, Poetska antička Srbija –prva knjiga 2001, druga knjiga 2002, Magdalena i pesnik – prva knjiga 2003, druga knjiga 2003, Uzbuđeni eros 2004. Objavio je i roman: Od sidrišta do kraja (kapetan bez broda 2005.

JELICA LAZAREVIĆ (1910-1992)

Pravo ime joj je bilo Jelisaveta Krstić Pavasović. Bila je lirski pesnik. Volela je ljude, muziku, koju je dobro poznavala pa joj je muzika često bila inspiracija za stvaranje stihova. Autor je bila 12 zbirki poezije: Pod atomskim vatrometom 1959, Srce na asfaltu 1964, Uvek i svuda 1968, Arabeska 1971, Od sna do sna 1974, Sunčeva vetrenjača 1977, Balada jednog klavira 1980, Sunčani tragovi 1984, Akordi samoće 1985, Zlatogrla svirala 1983, Zvuci prirode 1989, Ka zalasku 1991. Svoju poeziju je objavljivala u časopisima.

BORA MLADENOVIĆ (1934-2003)

Rođen je 1034. godine u Bastavu kod Krupnja. Poeziju je pisao od 1953. godine, a već od 1954. Godine je postao član našeg književnog kluba. Objavio je više knjiga pesama, eseja i priča. Prevođen je bio na makedonski, mađarski, bugarski i ruski jezik.Bio je član Udruženja književnika Srbije.

TOMISLAV NIKOLIĆ TOMICA (1938-1992)

Bio je član našeg književnog kluba od 1976.godine. Objavljivao je u književnoj periodici. Knjiga poezije Nežne usne.

ZORKA PETROVIĆ STEVANOVIĆ(1918- ???)

Rođena je 1918. Godine u Kragujevačkom Resniku. Po zanimanju je bila diplomirani pravnik. Prve radove počela je da objavljuje 1935. Godine u Književnom časopisu Jugoslovenski rasvit, u čijoj je Antologiji 1937. Godine bila zastupljena. Posle rata poeziju objavljuje u mnogim književnim časopisima. Zastupljena je u Antologiji Krvava bajka Kragujevac. Dobitnik je više književnih nagrada i priznanja, između ostalih prve nagrade na Majskim susretima 1990 i nagrade za poeziju Zadužbine ivo Andrić 1986 i 1990. Knjige pesama: Sa vetrom sa oblakom 1965, Gore na bregu 1987, Krug 1989, Kameni ćilimi 1991, Vrtoglava ptico 1992, Mesečeva ogledala 1999. Objavila je i zbirku priča i proznih zapisa Moj Adame 2000. Bila je član Udruženja književnika Srbije.

DESANKA ROMIĆ (1933 -???)

Rođena je 1933. godine u Kavadarcima, Makedonija. Poeziju je pisala od 1969. godine, od kada je i postala član našeg književnog kluba. Knjiga: Iza sunca 1971.


Нема коментара:

Постави коментар